Istorijat razvoja računarstva

POVIJESNI RAZVOJ RAÈUNALA



Ovo je napravljeno onako po školski...

- U 17. st. znastvenici pokušavaju napraviti prve strojeve koji bi automatizirali neke operacije

- posebno se istièu: B. Pascal i G. W. Leibnitz

- neki od njihovih principa se i danas koriste ( npr. brojaè prijeðenih kilometara u automobilu)

- Oko 1830. g. Charles Babbage je uz pomoæ britanske vlade postigao znatan uspjeh

On je pokušao napraviti stroj za izraèunavanje razlika (engl. difference engine) i analitièki stroj (engl. analytic engine). Strojevi nisu nikad dovršeni.

Analitièki stroj posebno je važan jer je zamišljen na naèin na koji i današnja raèunala još koriste.

Imao je slijedeæe dijelove:

ulaznu jedinicu
izlaznu jedinicu
memoriju (pamtilo)
procesor
upravljaèku jedinicu

- Oko 1890. g. Herman Hollerith je napravio stroj koji je radio na principu bušenih kartica. Njega se smatra ocem elektromehanièke obrade podataka.

Taj stroj koristi se popis stanovništva u SAD-a kojeg skraæuje sa èetiri godine na šest tjedana!

Postiže golem komercijalni uspjeh, poslovni svijet je zainteresiran za taj stroj.

Hollerith (zajedno s još nekim kompanijama) 1924. g. osniva kompaniju IBM (International Bussiness Machines).



GENERACIJE ELEKTRONIÈKIH RAÈUNALA



PRVA GENERACIJA (1951-1958)

-element za gradnju raèunala je elektronska cijev

-raèunala su golema, troše mnogo elektriène energije, nepouzdana ( brzo su se kvarila).

-raèunala ENIAC (težak 30 tona, trošio 174 kWh, u jednoj sekundi mogao je obaviti 333 operacije (instrukcije) i UNIVAC.



DRUGA GENERACIJA (1959-1964)

-element za gradnju raèunala je tranzistor

- On je pouzdaniji, jeftiniji i troši puno manje energije od elektronske cijevi.

- Razvijaju se programski jezici COBOL i FORTRAN



TREÆA GENERACIJA (1965-1971)

- element za gradnju raèunala je integrirani krug ili sklop

Integrirani krug predstavlja komadiæ silicija na kojem je posebnom tehnikom spojeno mnoštvo tranzistora u jedinstvenu logièku cjelinu.



ÈETVRTA GENERACIJA (1971- DANAS)

- element za gradnju raèunala je integrirani krug s visokim stupnjem integracije

1971.g. pojavljuje se mikroprocesor koji je omoguæio gradnju bržih, jeftinijih i manjih raèunala.

Raèunala postaju dostupna širim masama.



PROJEKAT PETE GENERACIJE RAÈUNALA

- zapoèeo 1980. g. u Japanu s budžetom od nekoliko mlrd. USD.

- cilj projekta bio je stvaranje inteligentnog raèunala koje bi rješavalo zadatke za koje su potrebna ljudska svojstva (inteligencija, imaginacija i intuicija).

- cilj nije ostvaren

- kljuèna podruèja istraživanja bila su:

umjetna inteligencija (nije ostvareno)
ekspertni sustavi
istraživanje prirodnih jezika

EKSPERTNI SUSTAV - program koji je “struènjak” za odreðeno podruèje ljudskog djelovanja koji savjetuje ostale struènjake.

- postoje za neka od podruèja kao što su biologija, geologija itd.

- ekspertni sustav tvrtke DEC nazvan XCON razvijen je za pronalaženje optimalne konfiguracije raèunala koje se sastoji od oko 150 komponenti.

- ekspertni sustav PROSPECTOR omoguæava predviðanja o nalazištima minerala (na temelju tih podataka pronaðeno je u SAD-u nalazište molibdena.

Isto tako, komunikacija s raèunalom korištenjem prirodnog jezika (engleskog, hrvatskog i dr.) nije ostvarena.

Na tom polju postoje neki manji pomaci (npr. upravljanje raèunalom uz pomoæ engleskog jezika je podržano od strane IBM-ovog operativnog sustava OS/2 WARP), takoðer i tvrtka PHILIPS radi na razvijanju takvog sustava (za daktilografiju).

(?)Danas se još razvijaju i raèunala bazirana na neuronskim mrežama (šesta generacija).

Neuronska mreža je struktura u kojoj se informacije obraðuju velikim brojem procesora (desecima tisuæa) èime se postiže velika brzina obrade i paralelna obrada.

Takoðer, za industrijske i vojne svrhe razvijaju se tzv. kvantna raèunala koja bi u usporedbi s današnjim raèunalima bila nevjerojatno brza.

Primjerice za posao za kojeg današnjem raèunalu treba nekoliko godina, takvo bi raèunalo obavilo za nekoliko sati. Ovo bi se npr. moglo iskoristiti za razbijanje složenih algoritama za šifriranje (kriptografiju) za èije razbijanje su današnja raèunala preslaba (treba im mnogo vremena).



Ova je tehnologija u povojima i ne treba oèekivati brze rezultate.