Utjecaj društvenih mreža na komunikaciju među mladima

Moć i utjecaj medija, a samim time i društvenih mreža danas su toliko veliki da su nam se uvukli pod kožu, a razvoj novih tehnologija promijenio je svijet u kojem živimo, naše navike, ponašanje i komunikaciju. Posebna meta, zarobljenici novih načina komunikacije i društvenih mreža, su mladi naraštaji. Mladi se posljednjih godina sve više okreću online komuniciranju i online svijetu. Društvene su mreže postale najjednostavniji način za međusobnu komunikaciju, a upravo ta činjenica nas dovodi do razmišljanja o njihovoj ulozi u životu mladih. Sate i sate provode dopisujući se sa svojim vršnjacima, izmjenjujući ideje, informacije, fotografije i statuse, što je dovelo do pojave tzv. digitalne generacije koja je još poznata i pod nazivima internetska generacija, generacije Y, generacije i. Navedeni nazivi označavaju generacije koje su odrasle u svijetu u kojem je uvijek bio prisutan internet. Te generacije tehnologiju koriste i više od osam sati dnevno. Mnogobrojna istraživanja pokazala su da su upravo nove tehnologije i društvene mreže znatno promijenile način komuniciranja među mladima.

U veljači ove godine zajedno s kolegicama s Hrvatskih studija Martinom Guštin, Mateom Horvat i Ivanom Tolić u sklopu kolegija Metodologija istraživanja masovne komunikacije, provela sam istraživanje na temu Utjecaj društvenih mreža na komunikaciju među mladima. Nastojale smo istražiti koliko su mladi danas ovisni o internetu, a samim time i društvenim mrežama. Koliki je utjecaj društvenih mreža na mlade te jesu li oni postali ovisni o dopisivanju na internetu ili još uvijek postoji generacija koja održava komunikaciju licem-u-lice, samo su neka od pitanja na koja smo željele dati odgovor. U središte svog istraživačkog interesa postavile smo hipotezu da su društvene mreže promijenile način komuniciranja među mladima što, na kraju, rezultira smanjenom uporabom drugih (starijih) sredstava za komunikaciju kao što su pismo, SMS, telefonski pozivi, elektronička pošta i slično. Također, željele smo potvrditi hipotezu da je komunikacija među mladima danas osiromašena, svedena na skraćene riječi ili čak sličice koje se popularno zovu smajlići (eng. emoticons, smileys). U istraživanju su sudjelovali studenti Hrvatskih studija i Fakulteta političkih znanosti. U anketi je sudjelovalo 96 ispitanika. Istraživanje je pokazalo da samo jedan ispitanik ne koristi nijednu društvenu mrežu, dok gotovo svi imaju profil na Facebooku. Studenti najčešće koriste društvene mreže za komunikaciju s prijateljima prije svega zato što one predstavljaju besplatan način komunikacije. Kao ostale prednosti korištenja društvenih mreža naveli su: mogućnost dijeljenja multimedijskih sadržaja, brzina i dostupnost u bilo koje doba, jednostavno korištenje, razmjena zajedničkih fotografija, zabava, mogućnost slanja poveznica, na društvenoj mreži nikad nisi sam – uvijek je netko prisutan, brza komunikacija s prijateljima iz svih dijelova svijeta, razmjena informacija, ideja, promocija, obrazovanje. Nadalje, istraživanje je pokazalo da više od 50 posto studenata koristi akronime, odnosno skraćenice. Najčešće korištene skraćenice su OMG (Oh my God), LOL (Laughing out loud) i BRB (Be right back). Čak 98 posto studenata koristi „smajliće“ ili emotikone. Poražavajući rezultat istraživanja je da čak 13 ispitanika nije nikada poslalo pismo, a najviše je onih ispitanika (40%) koji se ne sjećaju kad su zadnji put poslali pismo. Gotovo polovica studenata složila se da su društvene mreže imale utjecaj na promjenu načina komuniciranja.

Istraživanje je pokazalo da su se pojavili novi trendovi u komunikaciji među mladima. Nove internetske generacije ne šire vlastiti vokabular, svoje osjećaje izražavaju, ne riječima, već pomoću sličica – tzv. smajlićima. Mladi gube svijest o granicama između stvarnog i virtualnog svijeta. Stariji naraštaji, iako nisu imali pristup internetu, svejedno su znali gdje su njihovi prijatelji, gdje će ih naći i ostvariti komunikaciju s njima – na igralištu, a ne za računalom.